Kako u izradi dokumenata energetskog i prostornog planiranja na lokalnoj razini nije uspostavljena sinergija za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije dostupnih u neposrednoj blizini potrošnje energije, u ovom radu je razvijena metodologija za sagledavanje potencijala za distribuiranu proizvodnju električne energije integriranim fotonaponskim sustavima na postojećim zgradama. Metodologija se sastoji od dva kvalifikacijska i tri eliminacijska kriterija. Zadatak kvalifikacijskih kriterija je uspostaviti bazu podataka i georeferencirani prikaz potrošnje energije i potencijala za distribuiranu proizvodnju energije. Kroz eliminacijske kriterije ocjenjuje se ispunjavanje dimenzija dekarbonizacije, prilagodba klimatskim promjenama i razvoja energetskog tržišta, prema ciljevima određenima na nacionalnoj i EU razini, kroz povećanje udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na lokaciji, smanjenje emisije CO2 te uključivanje krajnjih kupaca kao aktivnih sudionika tržišta električne energije. Metodologija je primijenjena na pilot području stambene namjene u primorskoj Hrvatskoj, gdje je dominanti izvor energije električna energija s udjelom od 93,51% u finalnoj potrošnji energije. Procijenjena ukupna instalirana snaga integriranih fotonaponskih sustava je 1,82 MWel, dok je ukupna godišnja distribuirane proizvodnja električne energije 2,13 MWh, što čini 66,96% finalne potrošnje električne energije, te se ostvaruje visoki udio obnovljive energije proizvedene na lokaciji od 63% finalne potrošnje energije i smanjuju se emisije CO2 za 66,3%. Krajnje kupce još nije moguće uključiti kao aktivne sudionike tržišta električne energije do izmjena u Zakonu o tržištu električne energije. U kategoriji samoopskrbe električnom energijom, ulaganje u integrirani fotonaponski sustav isplativa investicija u srednjem roku do 14 godina i prije kraja vijeka trajanja tehnologije. Ako se primjenjuje princip „najprije energetska učinkovitost“ gdje se kombinira ulaganje u integrirani fotonaponski sustav i povećanje energetske učinkovitosti vanjske ovojnice, nužno je osigurati visoki udio sufinanciranja investicije od 60%.