Apsentizam podrazumijeva bilo koje izostajanje zaposlenika s posla, a razlog može biti bolovanje zbog fizičkih i psihičkih bolesti, izostajanjem s posla da se izvrši neka privatna obveza, zbog skrbi za člana obitelji itd. Pritom postoji normalna i očekivana razina apsentizma koja poduzeću ne šteti toliko, dok neopravdani apsentizam uzrokuje povećani izostanak radnika i time uzrokuje štetu poduzeću u obliku materijalnih gubitaka i nadoknade posla kojega inače obavlja odsutni zaposlenik. Jedan od uzročnika apsentizma je i stres koji je veliki problem modernog doba i zbog toga se počinje više izučavati. Izloženost kontinuiranom stresu tijekom određenog, najčešće dužeg perioda, izaziva pojavu sagorijevanja koje se naziva i „burnout“ sindrom. Iako postoji više definicija i mišljenja, sagorijevanje se ukratko može definirati kao potpuno tjelesno i mentalno iscrpljenje uzrokovano pretjeranom težnjom postizanja nerealističnih poslovnih ciljeva (Dessler, 2015, 635). Sagorijevanje je proces kroz koji se osjećaj nemoći postepeno pojačava te dovodi do simptoma poput razdražljivosti, cinizma, obeshrabljenja, iscrpljenosti, ljutnje i osjećaja zarobljenosti. Radni uvjeti poput zahtjeva rada, sigurnost posla, međuljudskih odnosa i podrške nadređenih i kolega itd. značajno utječu na razinu stresa na poslu, a posljedično i apsentizam, zbog čega ih je važno proučavati.