Porezi, kao obvezna davanja državi, sudjeluju vrlo velikim dijelom u ukupnim prihodima države. No, posebnost poreznih prihoda je ta što nemaju već predodređenu svrhu i namjenu za koju će se ti isti prihodi iskoristiti, a niti je poznata količina i razina usluge koju će porezni obveznici dobiti po pojedinom segmentu javnih usluga koje se financiraju od poreznih davanja. Kolika je zapravo važnost, uloga i utjecaj poreznih prihoda na državu jedan je od zaključaka koji će se donijeti u ovom radu. Nadalje, poreze je moguće podijeliti na nekoliko načina. Primjerice, prema vrsti porezne osnovice, kao na primjer porez na potrošnju, porez na dohodak i slično; prema razini javne vlasti na kojoj se ubire određeni porez, kao primjerice državni porez, županijski ili lokalni porez; te prema kategoriji stanovnika koju više opterećuju, a ovdje spadaju progresivni ili regresivni porezi. Na području Europske unije moguće je razlikovati čak pet razina javne vlasti, a to su: lokalna, regionalna, centralna i društvena razina te nacije i regije. Korištenje ovakve podjele javne vlasti i spuštanje ovlasti za određivanje poreznih stopa te prikupljanje poreznih prihoda na nižim razinama javne vlasti jedan je od ciljeva fiskalne decentralizacije Europske unije. Pružanjem veće količine ovlasti nižim razinama javnih vlasti i mobilizacijom prihoda lokalnih vlasti, omogućiti će se smanjenje pritiska i opterećenja s centralne vlasti, odnosno dio će se prenijeti na lokalnu vlast. Postavljanjem dobrih temelja na regionalnoj i lokalnoj razini javne vlasti kroz fiskalnu decentralizaciju, moguće je utjecati na rast i razvoj zemalja članica Europske unije.