Veliki broj ekonomista zalagao se za otvaranje zemalja stranom kapitalu oslanjajući se na uobičajene neoklasične argumente o alokativnoj efikasnosti kapitala. No, dosta je autora i preispitalo tu tezu oslanjajući se na slab utjecaj ili čak negativan stranog kapitala na rast. Čak empirijska istraživanja ne daju jednoznačan odgovor o učincima priljeva kapitala, ističući sve češće u okviru heterodoksne ekonomske teorije negativne učinke istog. Pitanje je što je uzrok potencijalnom i stvarnom negativnom učinku stranog kapitala na rast? U literaturi možemo naići na analizu različitih determinanti. U radu se analizira neoklasična teorija koja zastupa otvaranje stranom kapitalu i drži da su blagi deficit tekuće bilance plaćanja i aprecirana valuta zapravo ne trebaju biti zabrinjavajući za zemlju u razvoju. Analizira se i mišljenje da zemlja u razvoju ne bilježi pozitivne učinke priljeva stranog kapitala, što zbog nedovoljne financijske i institucionalne razvijenosti, što zbog visokog stupnja supstitucije strane za domaću štednju. U radu je analiziran niz radova čiji rezultati potkrepljuju različite determinante negativnog učinka priljeva kapitala na gospodarski rast. Zaključak rada dovodi do prihvaćanja temljene hipoteze samoga rada, a to je da strani kapital ne dovodi automatski do pozitivnog utjecaja na rast zemalja zahvaljujući aprecijacijskim pritiscima na domaću valutu. Kada dođe do velikog priljeva deviza u zemlju, valuta zemlje primateljice jača. Aprecijacija valute stimulira uvoz, a destimulira izvoz. Takvo stanje može zemlju dovesti do deindustrijalizacije jer je jeftinije uvoziti nego izvoziti dobra. Također, većina zemalja, poput Hrvatske, priljev stranog kapitala u zemlju ne iskorištava za izgradnju zemlje. U Hrvatskoj su inozemno zaduživanje i krediti domaćih banaka tek u manjoj mjeri bili usmjereni u izvozne proizvodne sektore, a većim dijelom u kredite stanovništvu, uvoznicima i sektor nekretnina. Sukladno tome, Hrvatsku karakterizira postojanje nizozemske bolesti koja se očituje u dva sektora: turizmu i nekretninama. Zbog priljeva deviza tokom turističke sezone, dolazi do aprecijacije valute i njezinih štetnih učinaka. Navedeno je detaljnije razloženo u ovome radu.