U ovom radu istražuje se pojam klastera zdravstvenog turizma s osvrtom na tržište Hrvatske i Poljske. Obzirom da se u 21. stoljeću posebna pozornost posvećuje „zdravom“ načinu života i prehrani, posljedično se sve veći broj turista odlučuje odmor koristiti upravo za brigu o zdravlju. U radu je naglašena nejasna terminologija koja stvara veliku prepreku u daljnjem razvitku zdravstvenog turizma, a time i u formiranju klastera. U ovom radu zdravstveni turizam promatra se kao cjelina u kojoj značajni udio nosi medicinski turizam, kao njegova podvrsta. Jedna od najvećih svjetskih tržišta zdravstvenog turizma je svakako Europa, a iz rada je vidljivo da se njezina ekonomska politika zalaže za stvaranje politike razvoja klastera. Kroz cijeli rad proteže se važna odrednica uspješnosti klastera, a to je sinergija svih članova klastera, zajedno sa državnim institucijama, na regionalnom ili nacionalnom nivou, kao i suradnja sa akademskom zajednicom, što je od presudne je važnosti za postizanje ciljeva i konkurentnosti samog klastera. U Hrvatskoj i Poljskoj prepoznat je sustav stvaranja klastera zdravstvenog turizma. Ističu se prednosti zemalja kao što su: blizina velikih tržišta, prirodne ljepote, povoljna klimu, sigurnost, tradicija, konkurentske cijene i dobra reputacija zdravstvenih usluga. U radu je provedena analiza web stranica, dva klastera zdravstvenog turizma iz svake zemlje, u Hrvatskoj „Kvarner Health“ i „Klaster medicinskog turizma“, dok su u Poljskoj analizirani „MedCluster“ i „Lewiatan“, te su uočene ključne razlike u klasterizaciji navedenih zemalja. Kroz perspektivu razvoja klastera zdravstvenog turizma u radu se ukazuje na važnost organizacijske strukture samih klastera i međusobne suradnje članova, uspostavljanje sustava certificiranja i akreditacija, te pokretanja ciljanih istraživanja, kako bi se njima usmjerile daljnje strategije razvoja klastera ove grane turizma, odnosno procijenila uspješnost donesenih mjera.