U završnom radu razmatra se utjecaj poslovnih ciklusa na tržište rada u Republici Hrvatskoj od razdoblja tranzicije i privatizacije državne imovine iz 1990-ih godina. Definirali smo teorije poslovnih ciklusa te njihovo značenje i prisutnost u privredi. Naveli smo nekoliko karakteristika odnosno obilježja tržišta rada u Hrvatskoj među kojima možemo istaknuti demografsku sliku stanovništva koje ne djeluje suviše optimistično. Nadalje, razmatra se pojam nezaposlenosti koji predstavlja surovo i kruto stanje u bilo kojoj ekonomiji. Pitanje nezaposlenosti sa sobom povlači niz ostalih pokazatelja povezanih uz demografska kretanja, siromaštvo, obrazovanje i druge društvene odnosno gospodarske strukture. Kroz rad su obrazložene vrste nezaposlenosti među kojima ističemo dobrovoljnu i prisilnu nezaposlenost. Pomoću analize statističkih podataka preuzetih sa Eurostata i WIIW-a te drugih administrativnih izvora smo utvrdili nekoliko razloga i posljedica iseljavanja mladih odnosno ''odljeva mozgova'' u inozemstvo. U okviru toga smo predočili koliko je mladih ljudi emigriralo od 2008. nakon aktualne ekonomske krize te smo povukli poveznicu sa članstvom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine čime su se ''otvorile'' granice i olakšala mogućnost zaposlenja u drugim zemljama članicama EU. Slijedom toga, javlja se i migrantska kriza sa Bliskog istoka koja izaziva mnogo problema u našem okruženju. Tako valja istaknuti kako je broj zabilježenih prijava za azil u razdoblju od 2014. – 2018. dosegao ukupno 4.260.790 ljudi, dok se brojke onih ilegalno pristiglih mogu samo nagađati. Zaključno, dotakli smo se ponekih drastičnih promjena na hrvatskom tržištu rada te naveli potrebne reforme koje bi u budućnosti mogle biti korisne kako bi se uspostavilo fleksibilno i efikasno tržište rada koje će se samostalno regulirati u smislu ponude i potražnje za potrebitom skupinom radne snage na domicilnom tržištu.