Digitalizacija je postala glavni instrument kojim se u XXI. stoljeću nastoji ostvariti ekonomski prosperitet. Tu činjenicu je prihvatila i Europska unija koja se odlučila na formiranje unutarnjeg digitalnog tržišta svojih zemalja članica. Ovaj rad se bavi perspektivom razvoja takvog oblika tržišta te učincima takvog tržišta na ostale aspekte gospodarskog života. Unija je donijela brojne strateške dokumente i agende kojima se želi potaknuti brži razvoj digitalnog tržišta. Uz zakonodavne i teorijske dijelove, srž ovog istraživanja je usporedna analiza stanja digitalnog tržišta EU i Japana koja je dokazala kako Unija itekako ima veliki potencijal napretka u ovom segmentu. Tu tvrdnju dokazuju godine i godine truda i ulaganja u kvalitetu i dostupnost interneta, poticanja digitalnog obrazovanja te stvaranja kadra koji će nadomjestiti veliki nedostatak radnih mjesta unutar ICT sektora. Primjer Japana i ostalih najkonkurentnijih gospodarstava svijeta pokazuje kako ključ napretka upravo leži u konkurentnom digitalnom tržištu. Iako je napredak evidentan, i poznati su uglavnom svi glavni faktori razvoja, još će trebati nekoliko godina kako bi se u potpunosti ostvarili zacrtani ciljevi Unije, a samim time i velika perspektiva koju ovaj sektor pruža. Također na tom putu digitalnog uspjeha na adekvatan način se treba i izboriti sa svim problemima i izazovima koji su navedeni u diplomskom radu. Istraživanje je potvrdilo postavljenu hipotezu te na samom kraju nakon analize svih relevantnih čimbenika je moguće zaključiti kako formirano unutarnje digitalno tržište EU utječe na povećanje kvalitete usluge korisnicima, potiče digitalno obrazovanje stanovništva, te postaje ključni faktor poticanja gospodarskog rasta, konkurentnosti te zapošljavanja u državama članicama EU-a. Može se zaključiti kako je dosta izvjesno kako Europu čeka blistava digitalna budućnost.