Kao nadogradnja unutarnjeg tržišta Europske unije, zajednice od dvadeset i osam zemalja, osnovana je europska Ekonomska i monetarna unija. Jedna od karakteristika EMU je euro. Euro kao službenu valutu trenutno ima devetnaest zemalja članica, dok ih je još sedam u procesu ispunjenja propisanih uvjeta nužnih za uvođenje eura kao službene valute. Svaka od zemalja je specifična, postoje brojne razlike među njima, a kako bi se osigurala stabilnost EMU nužna je fiskalna disciplina zemalja članica. Obzirom da je fiskalna politika pod odgovornošću nacionalnih vlasti država članica, izgrađivanje sustava pravila, implementacije i kontrole istih izuzetno je složeno. Diplomski rad pod nazivom „Fiskalna pravila u Europskoj uniji“ bavi se fiskalnim pravilima koja se prije svega odnose na Maastrichtske kriterije konvergencije i Pakt o stabilnosti i rastu. Putem njih se odvija koordinacija stabilizacijskih proračunskih politika zemalja članica. Posljednja kriza značajno je uzdrmala i ugrozila sigurnost Ekonomske i monetarne unije te donijela na vidjelo propuste sustava. Javni dug i deficit značajno viši od dopuštenog bili su pravilo, a ne iznimka. Države su se našle u problemima, a neke od njih još uvijek osjete velike posljedice. Reformama provedenim nakon krize nastoji se uspostaviti čvršći okvir očuvanja fiskalne discipline kako bi odgovori na ekonomske šokove bili brži i efikasniji. Činjenica da većina zemalja bilježi proračunske pozicije koje su u skladu s pravilima, i u većini slučajeva bolje nego u prošlosti, pokazatelj je da su uravnotežena proračunska pravila postala učinkovitija. Nepoštivanje pravila i slaba implementacija fiskalne discipline u odabranim državama članicama istodobno predstavljaju problem. Također se postavlja pitanje jesu li nova pravila dovela do situacije u kojoj bi reakcije na novu krizu mogle biti dovoljno efikasne.