Gotovo 800 milijuna ljudi u svijetu živi na rubu siromaštva, pothranjenosti ili gladi, dok se s druge strane uništava gotovo 1/3 proizvedene hrane. Zbog toga se u ovome radu opisuju modeli banaka hrane koji djeluju na području Europske unije. Kružna ekonomija označava što duže zadržavanje proizvoda i materijala u uporabi radi potencijalne uštede na udjelima materijala, rada, energije i kapitala. Radi općenitog poboljšanja života na zemlji nastali su različiti međunarodni regulatorni okviri. Detaljnijim proučavanjem 17 održivih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda te Strategije Europe 2020 i Strategije Europe 2030, mogu se izvući tri ključna pojma povezana sa doniranjem hrane, a to su nejednakost, glad i siromaštvo. Banke hrane nastale su s ciljem sprječavanja bacanja zdravstveno ispravne hrane. Svojim radom nastoje preusmjeriti viškove proizvedene hrane prema osobama koje žive na rubu gladi i siromaštva. Pojmom kružne ekonomije dodatno se objašnjava važnost uloge banaka hrane. U ovom radu opisano je 9 modela banaka hrane koje djeluju na području Europske unije. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji banka hrane, proveden je online upitnik primarno radi utvrđivanja potrebe za uspostavljanjem centralnog tijela. Paralelno s tim, istraživali su se i razlozi zbog kojih više poduzeća nije uključeno u postupak doniranja hrane te koje su najveće prepreke prilikom doniranja hrane. Dobiveni rezultati pokazali su da 26% ispitanih poduzeća nije znalo da je ukinut PDV na doniranu hranu 2015. godine, utvrđeno je da ne postoje jasne informacije o mreži korisnika kojima se hrana može donirati, a 71% ispitanih poduzeća smatra da bi postojanje centralnog skladišnog prostora olakšalo postupak doniranja hrane i/ili higijenskih potrepština.