U ovom radu objašnjeni su načini oporezivanja obrtničkih djelatnosti u Republici Hrvatskoj te promjena poreznog statusa poslovanja obrtnika. Rad započinje upoznavanjem s obrtom kao samostalnim i trajnim obavljanjem gospodarske djelatnosti od strane fizičkih osoba. Slijede vrste obrta, slobodni, vezani i povlašteni, koji ovise o stručnoj osposobljenosti, srednjoj stručnoj spremi i majstorskom ispitu. Nakon kratkog uvoda o obrtu, slijedi upoznavanje s računovodstvom obrtnika obveznika poreza na dohodak. Porez na dohodak plaća se na mjesečnu poreznu osnovicu po stopama od 24% i 36%. Obrtnik je osim poreza na dohodak, obveznik prireza porezu na dohodak. Iznos prireza ovisi o jedinici lokalne samouprave. Obrtnici koji ne ostvaruju primitke veće od 230.000,00 kuna mogu paušalno plaćati porez na dohodak i nisu dužni voditi poslovne knjige već samo evidenciju o prometu putem obrasca KPR (knjiga prometa). Obrtnik koji ispunjava uvjete za prelazak razrađene u ovom radu, ima obvezu biti obveznik poreza na dobit. Promjena poreznog statusa za obrtnika znači promjenu utvrđivanja porezne osnovice putem obračuna prihoda i rashoda po načelu nastanka događaja, promjenu porezne stope na 12% za prihode do 3.000.000,00 kuna te 18% za prihode jednake ili veće od 3.000.000,01 kuna, promjenu vođenja poslovnih knjiga, odnosno prelazak na dvostrano knjigovodstvo i obvezu poštivanja Zakona o računovodstvu.