U današnje doba digitalizacija je sve prisutnija te je bitan pokazatelj konkurentnosti svjetskih gospodarstava. Nove tehnološke inovacije mijenjaju svijet te gospodarstvo države, drži li država u korak sa tim inovacijama, samim time je i konkurentnija u odnosu na druge države. U ovom završnom radu proučavati će se razvijenost digitalizacije Republike Hrvatske u posljednjih par godina, kao i razina konkurentnosti koju država ima, koja većim dijelom ovisi o razini digitalizacije te zemlje. Utjecaj 4. industrijske revolucije, odnosno 4.0 industrije, ima veliku važnost na gospodarstvo zemalja, ujedno predstavlja digitalnu transformaciju gospodarstva, uvođenjem inoviranih proizvoda i usluga država može postići puno veću produktivnost, efikasnost te ujedno i smanjiti predstojeće troškove. Također, nove strategije, kao „Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine“ i „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. godine“ imaju jasne ciljeve koji se žele postići u narednim godinama, kako bi Republika Hrvatska mogla konkurirati na svjetskom tržištu, sa svjetski vodećim zemljama. Kako bi se dobila jasnija slika i uvid u trenutne rezultate koje Hrvatska bilježi po pitanju digitalizacije i konkurentnosti uspoređivati će se razina digitalizacije Republike Hrvatske, kao i konkurentnost, u odnosu na druge zemlje članice Europske Unije. U prvom dijelu završnog rada definiraju se opći pojmovi, digitalizacija i konkurentnost, te pozitivni i negativni aspekti digitalizacije koji utječu na gospodarstvo države. Objašnjava se digitalna transformacija i 4.0 revolucija, koja je bitna zbog razine digitalizacije, odnosno države koje se koriste pametnom tehnologijom, u boljoj su poziciji, te konkuriraju zemljama čija je digitaliziranost zemlje niska. Pobliže su definirani pozitivni utisci koronavirusa, zbog kojeg je Vlada bila prisiljena ograničiti izlaske iz kuće, gradova i slično pa su poduzeća bila primorana poslovanje svesti na digitalni oblik, što se pozitivno odrazilo na digitalizaciju gospodarstva Republike Hrvatske, te ujedno i povećalo konkurentnost države. Nadalje, pojašnjavaju se indeksi koji detaljno prikazuju razine digitalizacije i konkurentnosti. DESI indeks, odnosno indeks gospodarske i društvene digitalizacije prikazuje razinu digitalizacije zemlje, dok indeks svjetske konkurentnosti prikazuje na kojem se mjestu rangiraju zemlje po pitanju konkurentnosti, također se prikazuju razine digitalne konkurentnosti. Gospodarstvo Hrvatske u prijelaznom je stanju, po pitanju digitalizacije, još uvijek zaostaje u usporedbi sa drugim zemljama članicama Europske Unije. Razina digitalizacije po pitanju infrastrukture i integraciji digitalnih tehnologija relativno je mala. Velik dio poduzeća ne koristi se digitalnim oblicima oglašavanja ili komuniciranja, pa su digitalne vještine slabo razvijene, no educiranjem i ulaganjem u ljude, Hrvatska ima potencijal biti zemlja sa populacijom koja ima visoko razvijene digitalne vještine te povećati broj stručnjaka u IT kategoriji zemlje. Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, stvaranjem širokopojasne mreže koja ima veliku brzinu i kapacitet, ostavlja se prostora za razvijanje novih digitalnih rješenja, posebice ulaganjem u 5G mrežu, osigurava se promet informacija u realnom vremenu među korisnicima. Prema podacima iz Međunarodnog instituta za razvoj managementa (IMD), koji mjeri razinu svjetske konkurentnosti i digitalne konkurentnosti za zemlje svijeta prikazuje da Hrvatska ne konkurira u odnosu na druge zemlje, svjetska i digitalna konkurentnost znatno su niske te je potrebno provesti mjere kojima će gospodarstvo Republike Hrvatske povećati digitalizaciju i konkurentnost gospodarstva. Hrvatska ima još puno prostora za napredak, a implementiranjem strategija i rješenja koja ovise o razini digitalizacije i konkurentnosti gospodarstva, Hrvatska ima velike šanse postati digitalizirana, održiva, inovativna zemlja čije gospodarstvo konkurira na svjetskoj razini a čijim gospodarstvom upravljaju obrazovani ljudi željni pozitivnih promjena i održivog gospodarskog rasta.