Ovaj rad istražuje utjecaj tehnologije na rad i budućnost rada, s posebnim naglaskom na utjecaj umjetne inteligencije na produktivnost. Kroz povijest, tehnologija je bila pokretač značajnih promjena u ekonomskim i društvenim strukturama, od mehanizacije tijekom Prve industrijske revolucije do suvremenih dostignuća u digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji. Svaka faza tehnološkog napretka donijela je specifične promjene u načinu proizvodnje, organizaciji rada i strukturi zaposlenja, koje su duboko utjecale na tržište rada. Rad analizira kako su ključne inovacije, poput umjetne inteligencije, automatizacije, digitalizacije i robotizacije, promijenile prirodu rada i postavile nove izazove pred radnu snagu. Poseban fokus stavljen je na buduće trendove i izazove koje tehnologija donosi, uključujući potrebu za stalnim obrazovanjem i prilagodljivost radne snage. U radu se raspravlja o prijetnjama koje dolaze s tehnologijom, poput gubitka radnih mjesta u tradicionalnim sektorima, ali i o prilikama koje se otvaraju kroz razvoj novih industrija i poslovnih modela. Ključne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, internet stvari (IoT) i blockchain predstavljaju značajan potencijal za transformaciju rada, ali zahtijevaju pažljivu implementaciju i regulaciju kako bi se maksimizirale njihove koristi, a minimizirali negativni utjecaji. Konačno, rad zaključuje da će budućnost rada biti oblikovana sinergijom između ljudi i tehnologije. Uloga tehnologije neće biti samo u zamjeni ljudskog rada, već i u unapređenju ljudskih sposobnosti i stvaranju novih prilika za ekonomski rast. Ključ uspjeha u ovom procesu leži u sposobnosti društva da se prilagodi novim uvjetima, ulažući u obrazovanje, razvoj vještina i kreiranje politika koje podržavaju inkluzivni i održivi gospodarski rast.