Tržište rada u Republici Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim izazovima zbog postupnog smanjenja dostupne radne snage. Ova situacija prvenstveno je rezultat negativnih demografskih kretanja i iseljavanja stanovništva. Starenje populacije dodatno pogoršava problem, smanjujući broj radno sposobnih osoba i opću aktivnost stanovništva, što može imati dugoročne posljedice na gospodarski i demografski razvoj zemlje. Starenje stanovništva dovodi do smanjenja radne snage, što u konačnici ima izravan utjecaj na produktivnost i gospodarski rast. To također pogoršava nejednakost između radnika s visokim i niskim kvalifikacijama, produbljuje rodne razlike, te smanjuje kvalitetu života starijih osoba zbog nedostatka prilagođenih društvenih i ekonomskih uvjeta. Migracije mladih i radno sposobnih osoba u inozemstvo dodatno smanjuju radnu snagu, dok odlazak visoko obrazovanih pojedinaca, „odljev mozgova“, smanjuje inovacijski potencijal i konkurentnost gospodarstva. Takva situacija na tržištu rada u konačnici može imati sve veći pritisak na zdravstveni i sustav socijalne zaštite, kao i na međugeneracijsku ravnopravnost. Cilj ovog diplomskog rada provesti analizu tržišta rada u Republici Hrvatskoj, te faktore koji pridonose lošoj demografskoj slici, predvidjeti dugoročne posljedice na tržište rada, te razmotriti mogućnost stvaranja sigurnijeg okruženja za starije osobe, kao i poticanje zapošljavanja osoba starije životne dobi. U radu se koriste podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje, Eurostata, u svrhu identifikacije faktora koji utječu na zapošljavanje starijih osoba. Analiziramo ponudu rada osoba u dobi od 55 do 64 godine, kroz podatke prikupljene tijekom godina, uspoređujemo ih s podacima izabranih članica Europske unije koje imaju sličnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika kao Republika Hrvatska, te istražujemo moguće razloge za nepovoljno stanje na tržištu rada za ovu demografsku skupinu u Republici Hrvatskoj. U većini statističkih baza podataka, kao i u mjerama aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, starija dobna skupina obuhvaća osobe u dobi od 55 do 64 godine. Cilj ovog istraživanja je otkriti razloge zbog kojih starije osobe imaju nisku radnu aktivnost i predložiti mjere koje bi mogle povećati njihovu angažiranost, kako bi se održala stabilnost tržišta rada.