Cilj ovog diplomskog rada je istražiti i prikazati Global Gender Gap indeks putem analize vrijednosti pokazatelja ekonomskog sudjelovanja, obrazovnog postignuća, političkog osnaživanja i zdravlja i preživljavanja koji sudjeluju u njegovom izračunu. Osim što će se prikazati pokazatelji indeksa, pružit će se i usporedba njihovih kretanja protekle dvije godine u smislu eventualnog rasta ili pada globalno i regionalno. Rezultati analize iz 2023. godine ukazuju na blago poboljšanje u smanjenju globalnog rodnog jaza, no ukazuju i na kontinuirano usporen napredak, posebno u domenama ekonomskog sudjelovanja i političkog osnaživanja žena. Unatoč napretku postignutom u sektorima zdravstva i obrazovanja, globalni rodni jaz trenutno iznosi 68,4%, a trenutne projekcije sugeriraju da će biti potrebno 131 godina da se postigne potpuni rodni paritet. Također, analiza naglašava da su nordijske zemlje i dalje vodeće u smanjenju rodnih razlika, dok se druge regije suočavaju s različitim izazovima, posebno u kontekstu oporavka od pandemije COVID-19 i posljedičnih ekonomskih i geopolitičkih poremećaja. Rezultati usmjeravaju na važnost intenziviranja napora za uklanjanje rodnih nejednakosti, što je od posebno bitne važnosti za unaprjeđenje gospodarskog rasta i jačanje društvene otpornosti.