U radu se analiziraju učinci Fiskalne konsolidacije na ekonomski rast Republike Hrvatske. Prvo se kroz fiskalni sustav navode temelji za postizanje makroekonomskih ciljeva. Zatim se u središnjem dijelu rada proučavaju zemlje Europske unije u kojima se detaljno prikazuje gospodarsko stanje prije i tijekom fiskalne konsolidacije. Koje su posljedice reforme javnih dobara i usluga ostavile na te ekonomije. U zadnjem dijelu rada analizira se primjer Hrvatske. Pomoću grafikona dolazi se do zaključaka u kojim kriznim situacijama bi trebao nastupiti namijenjeni instrument fiskalne politike. U tekstu prikazanim slijedom događaja obrađuju se; razina deficita i javnog duga u BDP-u i struktura rashoda. Zaključuje se kakav bi učinak određeni potezi fiskalne politike imali na BDP, kakva je fiskalna konsolidacija potrebna Hrvatskoj i koji se učinak očekuje. Fiskalna politika ključni je alat kojim se vlade služe za utjecaj na agregatnu potražnju, stabilizaciju gospodarstva i postizanje socioekonomskih ciljeva. Kao odgovor gospodarskim izazovima, fiskalna konsolidacija, koja uključuje smanjenje proračunskih deficita i stabilizaciju javnog duga, postaje ključna za postizanje fiskalne održivosti. Dok su zemlje poput Portugala, Grčke, Italije i Španjolske pokazale pozitivne rezultate, ali i izazove fiskalne konsolidacije, gospodarska putanja Hrvatske između 2000. i 2022. nudi uvid u njezine učinke na rast BDP-a, nezaposlenost i otplatu duga. Iako fiskalna konsolidacija može stabilizirati javne financije i potaknuti povjerenje ulagača, ona bi također mogla imati negativne posljedice na gospodarski rast i socijalno blagostanje. Teorijski okviri ističu važnost protucikličkih mjera, koordinacije između fiskalnih i monetarnih politika i uravnoteženog pristupa za postizanje makroekonomskih ciljeva. U konačnici, učinkovitost fiskalne konsolidacije ovisi o razumnoj kombinaciji strategija prihoda i rashoda, strukturnih reformi i razumijevanja šire gospodarske dinamike.