Stanovništvo je oduvijek imalo važnu ulogu u gospodarstvu određene države. Brojčano kretanje stanovništva znatno ovisi o ekonomskim, socijalnim i političkim faktorima. Stanovništvo predstavlja dinamički faktor koji je sklon raznim promjenama u svojoj brojnosti, strukturi i kvaliteti. Ekonomski rast određuje kolika je razvijenost određene zemlje. Čimbenici ekonomskog rasta su razni, a među najznačajnijima postaje stanovništvo. U klasičnim teorijama ekonomskog rasta isticalo se ukupno brojčano kretanje stanovništva, dok u današnjici izvori ekonomskog rasta postaju znanja i vještine koje posjeduje stanovništvo. Ukupno kretanje stanovnika u Hrvatskoj značajno je počelo opadati nakon Domovinskog rata. Domovinski rat bio je glavni pokretač ekonomskih i političkih promjena koje su izuzetno utjecale na demografske strukture Hrvatske. Hrvatska je zemlja koje prošla kroz demografsku tranziciju i doživjela prijelaz sa visoke stope mortaliteta i fertiliteta na niske stope mortaliteta i fertiliteta. U Hrvatskoj ukupna stopa fertiliteta u 2021. godini iznosi 1, 58 djece, dok stopa koja osigurava reprodukciju iznosi 2,1 djece. Stopa mortaliteta doživjela je iznenadni rast u 2021.godini kao posljedica COVID – a. Hrvatsko stanovništvo izuzetno je sklono vanjskim migracijama zbog ekonomskih kriza i niskog životnog standarda u Hrvatskoj. Stanovništvo migrira u zemlje Europske Unije među kojima je najizraženija Njemačka zbog svojeg statusa kao ekonomsko razvijena zemlja s visokim životnim standardom U 2022. godini zabilježen je pozitivan migracijski saldo zbog velikog broja priljeva ukrajinskog stanovništva. Prirodno kretanje i mehaničko kretanje stanovništva u 2021. godini rezultirali su najvećim padom stanovništva od 9,4 %. Porast stanovništva nije zabilježen niti u jednoj županiji. Hrvatska na temelju rezultata popisa u 2021. godini može zaključiti kako je depopulacija među najizraženijim trendovima koji ju prate. Depopulacija nije izražena samo u Hrvatskoj veći u svim razvijenim zemljama. Depopulacija uz sebe vezuje i demografsko starenje. Starenje stanovništva izrazito je izraženo u Hrvatskoj te se smatra među 10 zemalja sa najstarijim stanovništvom. Temeljem popisa stanovništva u 2021. godini Hrvatska ima 19,4% starog stanovništva, a prosječna starost, indeks starosti te koeficijent starosti daleko su iznad svojih marginalnih vrijednosti. Demografsko starenje utjecalo je na povećanje starosnih dobnih skupina i smanjenje mladog stanovništva. Depopulacija i demografsko starenje odrazili su se na hrvatsko tržište rada. Uspoređujući tržište rada u 2011. i 2021. godini vidljivo je kako su se radno aktivno stanovništvo i broj zaposlenih povećali a broj nezaposlenih i neaktivnog stanovništvo smanjili. Iako tržište rada naizgled nema pogoršanja ne treba zanemariti činjenicu da se demografskim starenjem i depopulacijom smanjio radni kontingent. Veliki udio stanovništva kao najčešći razlog migracije iz navodi bolji poslovni uvjeti i visoka nadnica. Hrvatska gubi svoju kvalitetnu radnu snagu te je nadoknađuje inozemnom radnom snagom te time prekriva negativnu promjenu. Demografsko starenje zahvatilo je i mirovinski sustav Hrvatske. Opterećenost mirovinskog sustava aktualna je tema u Hrvatskoj dug niz godina, a sam problem preopterećenosti nikada nije do kraja riješen. Problem mirovinskog sustava započeo je 1990 -ih kada se kao posljedica rata veliki broj starijeg stanovništva odlučio za prijevremene i invalidne mirovine. Trenutno 1,38 osiguranika financira jednu mirovinu. Nastavkom demografskog starenja broj umirovljenika će se povećavati i sve više opteretiti sustav. Obrazovna struktura predstavlja svijetlu točku Hrvatske. Broj visokoobrazovanog stanovništva raste, ali većina takvog stanovništva pronalazi bolje životne prilike u inozemstvu. Populacijske politike Hrvatske nikada nisu značajno pridonijele poboljšanju demografske situacije. Ekonomski rast Hrvatske uvjetovan je demografskom strukturom. Za normalno funkcioniranje ekonomije potreban je optimalan broj stanovnika. Znatno smanjenje broja stanovnika Hrvatske usporava gospodarski rast. Smanjenje broja stanovnika utječe na smanjenje radne snage koja je pokretač aktivnosti te se samo smanjenje odražava na pad ili usporavanje gospodarskog rasta. Broj visokoobrazovanog stanovništva pozitivno utječe na gospodarski rast ali zbog sporog rasta visokoobrazovanog stanovništva ili njegovog odlaska u inozemstvo, obrazovna struktura Hrvatske ne može održati ekonomski rast.