Tržište rada Republike Hrvatske vrlo je specifično, od stjecanja neovisnosti pa do danas suočava se s raznim poteškoćama i izazovima. Najviše se ističe visoka stopa nezaposlenosti, migracije radne snage, izrazita nezaposlenost mladih kao i promjene uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 koje su dodatno poremetile ravnotežu tržišta rada i uzrokovale brojne neprilike. U ovom radu obrazloženi su izazovi s kojima se tržište susretalo tijekom krize, odnosno kako je kriza utjecala na samo tržište Republike Hrvatske i Europske unije i koje je posljedice ostavila za sobom. Analizirane su makroekonomske varijable tržišta Hrvatske te pojedine zemalja članica Europske unije koje bilježe značajne fluktuacije tijekom krize kao što su: smanjenje BDP-a, investicije, potrošnje i povećanje stope inflacije. Pandemija je značajno utjecala na porast stope nezaposlenosti kod svih zemalja članica Europske unije, među kojima se Hrvatska istaknula kao jedna od zemalja s najvećim porastom stope nezaposlenosti. Također najranjivija skupina su svakako mladi čija stopa nezaposlenosti bilježi izuzetno velik udio. Perspektiva Republike Hrvatske svakako nije obećavajuća uzevši u obzir da je tržište rada značajno usporeno u prilagođavanju na novonastale promjene i probleme.