Osobna potrošnja jedna je od najvažnijih sastavnica agregatne potražnje, a zajedno sa štednjom čini ukupnu komponentu financijskog stanja jednog kućanstva. Osobna potrošnja čini 60% udjela u bruto domaćem proizvodu zemalja, naročito onih razvijenih. Svaka potrošnja kućanstva je ovisna o gospodarskim kretanjima i način konzumiranja osobne potrošnje, ali i štednje, ovisi o raspoloživom dohotku pojedinog kućanstva. Mjerenje osobne potrošnje podijeljeno je u 12 glavnih komponenta. U uvjetima kada nastupi kriza, kao što je pandemija Covid-19 nenadano izazvala krizu i poljuljala svjetsko gospodarstvo, tada kućanstva počinju manje trošiti, njihova osobna potrošnja se smanjuje, odnosno dolazi do promjena u neplaniranim i nepotrebnim izdacima. Kućanstva racionalnije troše jednim djelom zbog nepovjerenja u vodeće političare države, što dovodi do straha od velike inflacije, gubitka posla i/ili smanjenje ukupnog dohotka kućanstva, odnosno smanjenje plaća. U radu je provedeno empirijsko istraživanje koje potvrđuje da je pandemija Covid-19 utjecala na osobnu potrošnju građana, počeli su racionalnije trošiti, naglasak se stavlja na komponente osobne potrošnje bitne za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba, dok se potrošnja za luksuznijim dobrima poput restorana i hotela smanjila. U globalu kriza izazvana Covid-19 virusom imala je negativnih učinaka na osobnu potrošnju ali i na opće gospodarstvo u Hrvatskoj.