Gospodarstvo današnjice, na kojemu se temelji ekonomski rast i blagostanje svih svjetskih ekonomija, negativno utječe na prirodu i okoliš u kojem ljudska civilizacija obitava. Negativan utjecaj ljudskih gospodarskih aktivnosti prvenstveno se očituje u količini ispušnih stakleničkih emisija koje svojim prekomjernim prisustvom u atmosferi uzrokuju procese klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Takvi atmosferski procesi imaju obilježja ekoloških katastrofa te ukoliko se ne zaustave mogu imati kobne posljedice u narušavanju kvalitete životnih uvjeta generacijama u budućnosti. Ljudska je svijest o važnosti klimatske održivosti kroz zadnjih 50 godina uznapredovala pa danas većina zemalja svijeta posjeduje određene državne strategije za smanjenje stakleničkih emisija. Održivo gospodarstvo koje će svoje aktivnosti vršiti bez negativnih ekoloških posljedica, prvenstveno tako što će drastično smanjiti ili pak potpuno eliminirati emitiranje ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu, postalo je glavni strateški ideal kojemu za sada teže uglavnom ekonomski razvijenije države. Najodlučnija je po tom pitanju Europska Unija koja se donošenjem „Europskog zelenog plana“ obvezala da će do 2050. izvršiti tranziciju na potpuno klimatski neutralno gospodarstvo. Kako bi takva radikalna promjena gospodarske prakse uspjela potrebno je prvenstveno rekonstruirati energetski sektor koji je ujedno i najveći staklenički zagađivač. Energetiku koja danas i dalje počiva na eksploataciji fosilnih goriva potrebno je usmjeriti prema obnovljivim izvorima te novim alternativnim energentima koji istu zadaću proizvodnje električne energije kao i ulogu transportnog ili ogrjevnog energenta mogu vršiti bez emitiranja štetnih stakleničkih plinova.