Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG) su u svijetu, ali i na području Hrvatske prepoznata kao sve utjecajniji čimbenici koji potiču razvoj ruralnih sredina unutar kojih ona djeluju, ali i poljoprivrede općenito. Stoga će se u radu uz kratko pojašnjenje njihove definicije i osnovnih elemenata posebna pozornost usmjeriti na prikaz njihove raspodjele po županijama, ali i pokazatelje dobne strukture nositelja kako bi se dobio uvid u kojim predjelima Hrvatske prevladava povoljnija situacija. U odnosu na današnje visoko razvijene europske zemlje poput Danske i Nizozemske gdje dominiraju moderne farme, u nas se kao najčešći organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva javljaju OPG-ovi, stoga će se pokušati utvrditi njihove osnovne razlike. U obzir će se uzeti procesi digitalizacije i digitalne transformacije budući da se start-up model temelji upravo na tim konceptima prilikom razvijanja visokotehnoloških projekata. Ovdje treba napomenuti da OPG-ovci mogu u intenzivnoj mjeri koristiti dostupne moderne alate čija je namjena da olakšaju njihov rad, a kako se start-upovi svih tipova uvelike oslanjaju na informacijsko-komunikacijske tehnologije i digitalizaciju pokušat će se prikazati koliki stupanj razvoja OPG-ovci mogu ostvariti ako koriste te iste komponente. U Hrvatskoj je dugi niz godina prevladavao tradicionalan oblik gospodarstava, ali posljednjih dvadesetak godina, zbog novih tehnologija i općenito modernizacije kao takve, razvijaju se moderna OPG-a koja su sposobna konkurirati na tržištu. Ipak, i dalje je potrebno pratiti najnovije promjene u svijetu i pokušati na najbolji način provesti digitalnu transformaciju kako bi obiteljska gospodarstva išla u korak s vremenom.