Globalna pandemija izazvana koronavirusom zahvatila je gotovo sve zemlje svijeta pa tako i Hrvatsku. Zatvaranje ekonomija, socijalno distanciranje, ograničavanje kretanja i sl. dovelo je do globalne ekonomske krize. Ova kriza je jedinstvena u dosadašnjoj povijesti po svojoj brzini i načinu nastanka te po posljedicama koje ostavlja. Glavni cilj ovoga rada jest istražiti kako je globalna pandemija, uzrokovana SARS-CoV-2 virusom koji je uzročnik bolesti COVID-19, utjecala na cjelokupno gospodarstvo Hrvatske te koje su makroekonomske mogućnosti u vidu što bržeg i lakšeg izlaska iz krize. Na početku ovoga rada navedeni su primjeri prijašnjih pandemija i njihovi utjecaji na tadašnja gospodarstva. Zanimljivo je kako su neke mjere koje su se tada poduzimale, poduzete i danas. Činjenica je kako su glavne mjere aktualne i nakon puno godina. U radu su istražene posljedice koje je pandemija ostavila na hrvatsko gospodarstvo, prikazane kroz AS-AD model te BDP. Vidljive su značajne negativne posljedice u mnogim sferama gospodarstva. Važno je istaknuti kako nije došlo do masovnog otpuštanja radnika i radnica, što bi bilo očekivano s obzirom na iskustva iz prijašnjih kriza. Razlog tomu definitivno su Mjere za očuvanje radnih mjesta. Nadalje, u radu su istražene mjere fiskalne i monetarne politike koje su poduzete te one koje bi se još mogle poduzeti. Jedan od glavnih zaključaka ovoga rada jest kako je izrazito važno zaštititi male poduzetnike, poduzetnike početnike, jer su upravo oni jedni od glavnih pokretača izlaska iz krize i razvoja gospodarstva. Smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta definitivno bi pridonijelo njihovom razvoju. Poticanje pozitivne poduzetničke klime za strane investitore također je jedan od značajnih koraka razvoja gospodarstva. Ulaganje i poticanje visokoškolskog obrazovanja od krucijalnog je značaja za prosperitet svake zemlje pa tako i Hrvatske. Mladi obrazovani, stručni ljudi itekako puno mogu doprinijeti bržem i lakšem izlasku iz krize, ali i dugoročnom razvoju gospodarstva. Također je vrlo važno poticati takve ljude da ostanu u Hrvatskoj. Jedan od zaključaka rada jest kako kvalitetno upravljanje fiskalnom i monetarnom politikom znači lakši izlazak iz krize. Pretpostavljena su dva moguća scenarija za izlazak iz krize. Prema pozitivnom scenariju, nakon prestanka pandemije, gospodarstvo će se u vrlo kratkom roku vratiti na poziciju u kojoj je bilo prije krize iz razloga što su resursi ostali isti. Prema negativnom scenariju, nakon prestanka krize, zbog lošeg pristupa, moguća je dugotrajna depresija. Glavni zaključci ovoga rada jesu da su obrazovanje i stručnost ključ svakog uspjeha pa tako i izlaska iz ove krize.