U ovom radu razrađuje se pojam merkantilizma te značenje merkantilizma u ekonomskoj politici. Cilj rada je prikazati politike i procese u doba merkantilizma te kako merkantilističke politike utječu na hrvatsko gospodarstvo. Kako se merkantilizam razvijao kroz vrijeme u Hrvatskoj. Razrađuju se razmišljanja hrvatskih merkantilista te kako su te politike imale odraz na ekonomiju države. Razmatrat će se razlike merkantilizma u svijetu i Hrvatskoj. Merkantilizam je pravac u ekonomiji u razdoblju 16 i 17 st. traje između razdoblja feudalizma i liberalizma, obuhvaća niz politika i doktrina. Filozofija merkantilizma se temelji na gomilanju i akumuliranju plemenitih metala, a glavni cilj je povećanje bogatstva. Pojam je uveo Mirabeu. Bogatstvo se ostvaruje zabranom izvoza zlata i srebra iz države. Uz razdoblje merkantilizma se veže pojam protekcionizma i državne intervencije, uvode se razne carine. Predstavnici merkantilizma se zalažu za trgovinu te da se prosperitet može ostvariti izvoznom trgovinom. Razdoblje merkantilizma se dijeli na rano i kasno, predstavnici ranog merkantilizma se zalažu za akumulaciju zlata u zemlji i zabranu izvoza zlata te da se domaće bogatstvo povećava izvozom robe iz zemlje dok predstavnici kasnog merkantilizma zalažu za kontrolu trgovačke bilance, da je potrebna međunarodna trgovina jer bi zemlje bez rudnika zlata i srebra na taj način dobivale kroz višak izvoza. Predstavnici merkantilizma bili su mišljenja da se bogatstvo tj. korist pojedine države može ostvariti samo na štetu druge. Merkantilističke doktrine su se proširile diljem Europe pa tako i na području Hrvatske tj. većinskim dijelom Dubrovačke Republike. U Hrvatskoj je merkantilizam bio prisutan od 15 do 18 stoljeća. Prvo djelo u Hrvatskoj vezano za merkantilizam je bilo „O trgovini i savršenom trgovcu“ koju je 1458 g napisao Dubrovčanin B. Kotruljević. U doba merkantilizma događa se značajan pad stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na ostatak svijeta. Također vlada loša ekonomska situacija, na Jadranu slabi trgovina dok je kontinent pod turskom opsadom. U Hrvatskoj se merkantilizam osjetio na području Dubrovačke Republike, glavni cilj je bio ostvarenje bogatstva građana točnije postizanje izobilja. U Dubrovačkoj Republici javljaju se pisci koji pišu o merkantilizmu i povezuju ga sa ekonomijom, razlikuju se u shvaćanjima. Zajedničko svim merkantilističkim piscima je pisanje o blagostanju u državi. Predstavnici merkantilizma u Hrvatskoj su Nikola Vitov Gučetić, Juraj Križanić, Stjepan Gradić, Šimun Grisogono, Benedikt Kotruljević, Matija Vlacić, Nikola Škrlec Lomnički ,Josip Šipuš, Adalbert Barić.