Cilj ovog rada je objasniti pojam liberalizma i socijalizma te usporediti na koji način navedena razdoblja utječu jedno na drugo. Kako i sam naziv potvrđuje opisuje se i socijalistička kritika na liberalnu doktrinu. Rad u prvom dijelu prikazuje razdoblje liberalizma kroz ekonomsku povijest gdje se navode najvažniji predstavnici tog razdoblja, ali se isto tako spominju i prethodnici liberalizma kao i osobe koje slijede njihovu ideologiju i način razmišljanja. Liberalizam je ideologija koja započinje u 17.stoljeću u Engleskoj i Nizozemskoj te se zalaže da se državne vlasti ili reguliraju ili skroz ukinu kako bi pojedinci bili što slobodniji i kako ih se ne bi ograničavalo. Liberalizam se sastoji od više različitih podvrsta od kojih se svi „drže“ iste nauke. U drugom dijelu spominje se doba socijalističke ekonomske misli gdje se socijalistička doktrina prati od samog početka nastajanja. Navode se također najvažniji predstavnici među kojima je i Adam Smith. Socijalizam je radnički pokret koji teži drugačijem tipu društva i nekim novim vrijednostima. Osnovne pretpostavke su kritika privatnog vlasništva i društvena jednakost. Predstavljene su i dvije grupe socijalista – socijalisti utopisti i socijalisti rikardovci. Najvažnija razlika između te dvije grupe bila je u tome što su socijalisti rikardovci pod vodstvom Davida Ricarda tražili da se nacionalno bogatstvo drugačije vrednuje, u korist radnika ali unutar kapitalističkog načina proizvodnje pomoću reformi novčanog sustava i procesa robne razmjene. Karl Marx kroz svoj život i djela uvelike je pridonio razvitku znanstvenog socijalizma i ekonomiji općenito pa ga iz tog razloga još nazivaju i najznačajnijim ekonomskim teoretičarom ljudske povijesti. Spominje se i socijalistička misao u Hrvatskoj koja započinje na samom kraju 19.stoljeća pod socijaldemokratskim pokretom, a kasnije se orijentira na samoupravljanje pod raznim nazivima kao što su samoupravni socijalizam, titoizam ili socijalizam s ljudskim licem.