S obzirom na recentna kretanja javni dug je postao tema koja sve više dobiva na značaju te je postao predmetom rasprave ne samo stručne, nego i šire javnosti. Financijske krize koje su u posljednja dva desetljeća uzrokovale velike globalne neravnoteže, velika financijska kriza i COVID-19 kriza, u velikoj su mjeri utjecale na smjer vođenja ekonomskih i monetarnih politika i ukazale na problematiku održivosti javnog duga. Javni dug u mnogim zemljama Europske unije, razvijenim i onim na periferiji, već dugi niz godina predstavlja značajno financijsko opterećenje. Kontinuirano velike potrebe za zaduživanjem višestruko su se povećale s proglašenjem pandemije, što je odvuklo zemlje članice europodručja daleko od kritičnih granica kriterija iz Maastrichta. Izuzev sistemskog poremećaja kakav se dogodio u 2020., akumulacija prekomjernih javnih dugova u Europi nije novina i seže daleko u prošlost. Stoga sve prominentnije pitanje koje se nameće je pitanje održivosti javnog duga. Rad obuhvaća teorijsku pozadinu koja je nadopunjena empirijskim modelom procjene utjecaja uvođenja eura na održivost javnog duga. U prvom dijelu rada pruža se teorijska podloga ekonomske politike Europske unije i problematike javnog duga što obuhvaća europsku proračunsku regulativu, monetarno-fiskalnu interakciju, položaj Hrvatske u okviru europskog semestra, kriterije nominalne konvergencije, ERM II, europsku i monetarnu uniju te kratka analiza troškova i koristi od uvođenja eura. Drugi dio rada odnosi se na analizu utjecaja uvođenja eura korištenjem modela multivarijatne interpolacije, u kojoj je na osnovi opažanja kretanja makroekonomskih pokazatelja u zemljama koje su uvele euro kao službenu valutu procijenjeno predviđeno kretanje javnog duga (zavisne varijable) u Hrvatskoj.