Brojni su izazovi s kojima se suočava hrvatski elektroenergetski sustav (EES). Dobra povezanost sustava sa susjednim zemljama omogućuje prijenos velikih količina električne energije putem hrvatske prijenosne mreže. Razvoj tržišta električne energije, integriranje velikih količina obnovljivih izvora s promjenjivom i teže predvidivom proizvodnjom, kao i sve veći nedostatak konvencionalnih regulacijskih proizvodnih jedinica uz slabi porast opterećenja i potrošnje električne energije dovodi do pojave previsokih napona u prijenosnoj mreži. Kada se analiziraju iznosi napona, vidljivo je kako u većini čvorišta hrvatskog prijenosnog sustava, posebice na 220 i 400 kV naponskim razinama, dolazi do pojave previsokih iznosa napona tijekom cijele godine. Duljina trajanja takvih nepovoljnih naponskih prilika u hrvatskom prijenosnom sustavu je značajna, stoga dolazi do naprezanja izolacije i postupnog smanjenja životnog vijeka elektroenergetske opreme, što u konačnici predstavlja značajne troškove održavanja i nabave nove, zamjenske opreme. Dodatno, specifičnosti naponskih prilika hrvatskog EES-a moguće je promatrati kroz sjeverni i južni krak sustava, odnosno nepovoljnu longitudinalnu strukturu mreže koja prati oblik države. U južnom kraku mreže za regulaciju napona i jalove snage moguće je angažirati raspoložive hidroelektrane, posebice reverzibilnu hidroelektranu RHE Velebit. S druge strane u sjevernom kraku mreže ne postoje elektrane koje bi pružile takvu uslugu. Velike promjene iznosa napona tijekom dana, koje ponajviše ovise o promjenama dnevnog i noćnog opterećenja sustava predstavljaju dodatne izazove prilikom određivanja optimalnog rješenja smanjenja previsokih iznosa napona. Kako u hrvatskom prijenosnom sustavu postoji svega nekoliko fiksnih kompenzacijskih uređaja relativno male instalirane snage, pojavila se potreba za pronalaskom dugoročnog rješenja. Provedbom brojnih analiza utvrđeno je da je najpovoljnije rješenje implementacija tri kompenzacijska uređaja ukupne snage 550 MVAr. Kao optimalno rješenje odabrana je ugradnja jednog SVC uređaja snage -250/+70 MVAr u TS Konjsko, te dvije regulacijske prigušnice snage -100 MVAr u TS Mraclin i -200 MVAr u TS Melinu na 220 kV naponsku razinu. Donošenje ove investicijske odluke primarno je uvjetovano zakonskom obvezom operatora prijenosnog sustava da osigura da sve pogonske veličine budu unutar propisanih granica. Obzirom da je riječ o jednom od najvećih zahvata i investicija u elektroenergetskom sustavu Hrvatske, u ovom radu će se provesti detaljna analiza troškova i koristi (engl. cost- benefit analysis - CBA analiza) cijelog projekta, te će se procijeniti i kvantificirati doprinosi investicijskog ulaganja. Jedna od ključnih faza prilikom provedbe ekonomskih analiza velikih investicijskih projekata, odnosno određivanja isplativosti ulaganja je i analiza osjetljivosti. Nakon definiranja referentnog scenarija, analizom osjetljivosti odredit će se utjecaj promjene pojedinih ulaznih varijabli na ekonomsku opravdanost projekta.