Mirovinski sustavi okarakterizirani su s nekoliko značenja. U ekonomskom smislu predstavljaju enormne izdatke koji utječu na javne financije pa se javlja konstantna problematika u njihovu financiranju. Sa socijalnog aspekta promatraju se kao egzistencija svakog čovjeka, a u političkom smislu umirovljenici čine neizostavni dio glasačkog tijela kada je riječ o parlamentarnim izborima. Međutim, kako je riječ i o neformalnom zbrinjavanju starijih i nemoćnih, mirovinski je sustav moguće promatrati i sa moralnog te demokratskog aspekta. Sva se ta značenja interpretiraju kao izazovi pri funkcionalnom održavanju mirovinskog sustava. S istim izazovima suočava se i Poljska koja je nakon radikalnih reformi 1999. godine mirovinski sustav „zamijenila“ kapitaliziranim mirovinama, odnosno individualnim mirovinskim štednjama koje se financiraju doprinosima osiguranika kapitaliziranim u privatnim mirovinskim fondovima Godine 2008. dogodila se globalna financijska kriza koja je poremetila financijska tržišta i stope prinosa na investicije iz mirovinskih fondova koje su dramatično pale. To je u Poljskoj pokrenulo raspravu o reformi reforme iz 1999. godine i rezultiralo smanjenjem stope doprinosa financiranom stupu sa 7,3% na 2,3% početkom svibnja 2011. godine. Uz jednu od najznačajnijih reformi mirovinskih sustava u Poljskoj, postoji mnoštvo čimbenika koji su utjecali na stvaranje trenutnog sustava, ali i na reforme koje tek slijede. Obzirom da su u današnjici aktualne mirovinske reforme koje se manifestiraju u raznim kombinacijama, postoje sustavi s nekoliko mirovinskih stupova koji funkcioniraju prema različitim režimima prikupljanja i raspodjele sredstava. Sukladno navedenom, i vodeći se fundamentalnom tematikom rada, kroz rad će eksplicirati mirovinski sustav Poljske s naglaskom na reforme mirovinskog sustava nakon financijske krize 2008./2009. godine.