U ovom radu prikazat će se različite ekonomske teorije 18. i 19. stoljeća, ali i razlike među njima te kako su one utjecale na stvaralaštvo Adama Smitha i njegov doprinos ekonomiji. Adam Smith rođen je 5. lipnja 1723. godine u škotskom gradu Kirkcaldyu. Od početka njegovog školovanja, vidjelo se da odlikuje marljivošću te da će ostaviti velik trag u povijesti i da neće ostati nezapamćen. Uz razne zdravstvene probleme, njegove intelektualne sposobnosti su bile na vrhuncu, a to potvrđuje činjenica da je sa samo 14 godina nastavio školovati na Glasgow Collegeu te kasnije na Oxfordu postigao akademski stupanj Bachelor of Art. Izdavši svoje prvo djelo, Teoriju moralnih osjećaja, Smith je stekao visoki ugled u društvu. Prije njegovog doprinosa ekonomiji, djelovale su merkantilistička i fiziokratska škola koje su tada davale pogrešan pristup i rješenja raznim državnim i gospodarskim problemima. Utemeljivši klasičnu liberalnu školu, Adam Smith dao je kritiku merkantilizma i fiziokratizma u svom najpoznatijem djelu Bogatstvo naroda. Za razliku od dotadašnjih vjerovanja, Smith je postavio tezu da će jedino koristan rad koji odgovara zahtjevima tržišta dovesti do bogatstva i blagostanja naroda. Zalagao se i za podjelu rada, smatrajući kako će ona dovesti do toga da rad postane mnogo učinkovitiji, dok država treba jamčiti svojim zakonima i propisima sigurnost i slobodu društvu bez uplitanja u ostale sfere gospodarstva, što je potpuna suprotnost državnoj kontroli koju su zagovarali merkantilisti. Bogatstvo naroda je Smithova najpoznatija knjiga, nastavak na filozofsku tematiku Teorije moralnih osjećaja. Uz Adama Smitha, doprinos klasičnoj školi dali su i David Ricardo, Jean Baptiste Say i drugi, dok su kritiku na klasičnu ekonomsku školu dali socijalisti utopisti, koji su željeli uspostaviti ravnopravniji poredak u društvu te zamijeniti privatno vlasništvo državnim, Karl Marx sa svojim suradnikom Freidrichom Engelsom te marginalisti. Marginalisti uvode nova načela poput marginalne korisnosti i marginalne produktivnosti te slijede ideje klasičara, posebice Smithovih teorija koji je svojim radom doprinosio razvoju ekonomije kakvu danas poznajemo. Iako je Smith želio napisati djelo iz područja ekonomike, u tome ga je spriječila smrt. Usprkos tome, Smith je dao velik doprinos ekonomiji, stoga ga s razlogom nazivamo ocem ekonomije.