Migracije stanovništva odražavaju se na ekonomski rast i razvoj gospodarstva svake zemlje. Utjecaj migracija i starenja stanovništva na ekonomski rast Republike Hrvatske ima veliku ulogu u vitalnom razvitku zemlje. Posljednjih godina javlja se velika fluktuacija i odlazak stanovništva u druge, razvijenije zemlje Europske unije zbog lošijih ekonomskih i socijalnih uvjeta. Time dolazi do sve većeg raslojavanja populacije prema dobnoj strukturi koja navodi na zaključak kako je hrvatsko stanovništvo staro, obzirom na utjecaj migracija mladog stanovništva od 30 do 40 godina starosti koji su otišli iz Republike Hrvatske. Zanimljivo je da Njemačka kao jedna od najrazvijenijih zemalja Europe, pa i svijeta, nema problem s odlaskom stanovništva, obzirom na val migracija posljednjih godina i više milijunskom broju migracija stanovništva prema Njemačkoj, ali ima problema s njegovim starenjem. U 2019. godini svaki peti stanovnik Njemačke je stariji od 65 godina, a do 2060. svaki treći će biti stariji od 65. godina života. Dolazak migranata iz Sirije, Afganistana i Iraka malo je popravio dobnu strukturu Njemačke, obzirom na dolazak mladih ljudi do 35. godina života. Slovenija se također suočava s problemom starenja stanovništva, koji će biti čak i ubrzaniji od procesa starenja stanovništva u Europi. Slovenija se nalazi na vrlo važnom prometnom koridoru i sukladno tome kroz Sloveniju prolazi veliki broj migranta od kojih neki ostaju trajno u Sloveniji, a neki migriraju u ostale zemlje Europe. Svaka od ovih zemalja se bori s istim problemima, međutim važno je napomenuti da svaka od njih ima drugačiju strategiju rješavanja ovih vrlo značajnih ekonomskih pitanja. Niti jedna zemlja ne može primijeniti univerzalna rješenja obzirom da svaka ima specifičnosti za sebe koje je potrebno uzeti u obzir kod kreiranja ekonomske politike zemlje.