Svijet se danas nalazi na prekretnici koja će zasigurno odrediti sudbinu čovječanstva koje je svojim izborima ugrozilo opstanak svakog dijela ekosustava. Prenapučenost, zagađenje zraka, tla i vode, ekološke katastrofe, glad, prevelike količine otpada samo su neki od gorućih problema moderne današnjice. Svi navedeni problemi su globalnih razmjera, no unatoč tome njihov se izvor nalazi u kućanstvima, odnosno u svijesti svakog pojedinca. Europska Unija danas se suočava sa 90 milijuna tona bačene hrane godišnje, a više od polovice otpada od hrane proizvedu upravo kućanstva. Iz ovog razloga potrebno je posvetiti posebnu pažnju promjeni načina razmišljanja i ponašanja kućanstava. U radu će se stoga promatrati ponašanje odabranog uzorka ispitanika s područja Požeško- slavonske županije kako bi se pomoću ankete odredila obilježja i stavovi pri kupnji, potrošnji te na kraju odlaganju hrane. Cilj ovog diplomskog rada bio je odrediti obrasce ponašanja, stavove, vjerovanja i navike koje utječu na ispitanike pri gospodarenju hranom. Nadalje, na temelju odabranog uzorka utvrditi postoje li korelacije između pojedinih socio-ekonomskih obilježja i načina postupanja s hranom i otpadom od hrane. U provedenom istraživanju korišten je online upitnik koji je svaki od 51 ispitanika rješavao kao predstavnik svog kućanstva. Rezultati su pokazali kako razlike između ponašanja i stavova ispitanika s obzirom na različita socio- ekonomska obilježja nisu statistički značajne. Također, istraživanje je pokazalo kako je odnos ispitanika prema problematici hrane i njezina odlaganja pretežno pozitivan. Većina ispitanika s bacanjem hrane povezuje loše emocije te osjeća obvezu smanjiti svoj otpad od hrane. Uspoređeni su i posebno analizirani odgovori ispitanika s ruralnog i urbanog područja. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao informativna podloga za dublje analize ponašanja kućanstava prema hrani i otpadu od hrane te donošenje strategija za smanjenje količina otpada od hrane na razini kućanstva.