Posljedice odljeva mozgova su velike i nesagledive zbog neizbježnog nazadovanja ekonomije matične zemlje, a istovremeno pogoduje napretku zemalja u koje se odlazi. Kroz povijest je Hrvatska uglavnom bila prostor iz koje se iseljavalo, primarno zbog raznih ekonomskih i političkih razloga. Unatoč svim dobrobitima ulaska u Europsku uniju, može se reći da odlazak najboljih nije sretno rješenje za Hrvatsku jer to umanjuje snagu društva za savladavanje gospodarskih i ekonomskih teškoća u kojima se nalazimo i koje su vrlo izazovne. Odljev mozgova svugdje u svijetu je prepoznat kao veliki problem kojeg generira nezaposlenost, a njegove posljedice su vrlo velike i značajne po zemlje iz kojih se iseljava. Odlazak najboljih kojima se nude vrhunski uvjeti, velike plaće i riješeno stambeno pitanje, sigurno će usporiti ekonomiju, a znanost pogotovo. Položaj visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj nije na razini na kojoj bi trebao biti pa su mnogi od njih nezadovoljni. Položaj mladih ljudi u znanstvenim profesijama i ustanovama je unazađen zbog pada financiranja znanosti početkom devedestih godina. Ulaskom u EU 2013. godine, Hrvatska je doživjela veliki odljev mozgova zbog slobodnog kretanja ljudi i roba unutar Europske unije. Hrvatska se nalazi na dnu po konkurentnosti unutar Europske unije pa je zbog gašenja brojnih industrija i loše provedene privatizacije devedesetih godina postala druga najsiromašnija nova članica Europske unije. Negativna posljedica rastućeg trenda iseljavanja u Hrvatskoj također je i sve manji broj djece na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje).