Brz i konstantan tehnološki napredak kao i prilagođavanje tehnološkim promjenama u svakom pogledu nužan je i u bankarskoj djelatnosti. Od sumeranskih svećenika još 35. stoljeća prije Krista do danas poslovanje banaka i bankarstvo se značajno promijenilo. Po ulozi banke u obavljaju bankarskih poslova razlikuju se aktivni, pasivni, vlasnički i neutralni bankarski poslovi. Banke obavljaju bankarske poslove i prikupljaju višak novčanih sredstava te ta sredstva plasiraju onima koji imaju manjak sredstava. Za te poslove plaćaju ili naplaćuju kamatnu stopu. Kamatna stopa je cijena novca. Banke nude široku lepezu štedno ulagačkih proizvoda nastojeći pridobiti klijente. Osim banaka bankarski sustav Republike Hrvatske čini središnja banka - Hrvatska narodna banka i regulatorna tijela. U razdoblju od 2009. do 2017. godine štedni i oročeni depoziti u kunama smanjuju se u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje štednih i oročenih depozita zasigurno je posljedica smanjenja kamatnih stopa na štedne proizvodne u posljednje četiri godine za više nego duplo. Kao alternativa štednji pojavljuje se ulaganje u investicijske fondove, koje donosi veći prinos od kamatnih stopa, ali i veći rizik. U radu će se istražiti vrste banaka, njihov razvoj, bankarski sustav, štedno ulagački proizvodi te kretanje štednih i oročenih kunskih i deviznih depozita te kamatnih stopa, također će se opisati svaka pojedina štednja i bankarski sustav u Republici Hrvatskoj te analizirat njihov značaj za građane.