U posljednje vrijeme broj i vrijednost depozita u stranim valutama, odnosno u valutama drugačijim od valute zemlje domaćina značajno su porasli. Takvi depoziti nazivaju se eurovaluta, a tržište na kojemu se njima trguje naziva se eurovalutno tržište. Ono se može definirati kao međunarodno tržište na kojemu se novac odnosno financijski instrumenti kupuju i prodaju izvan kontrole nacionalnih monetarnih vlasti. Eurovalutno tržište danas predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata međunarodnog financijskog tržišta. Temeljna razlika između deviznog i eurovalutnog tržišta je ta što se na deviznom tržištu vrši kupoprodaja stranih valuta, dok se na eurovalutnom tržištu obavljaju bankarske transakcije u valutama trećih zemalja. Razvoj eurovalutnog tržišta započeo je s prometom eurodolarima, nakon čega je obuhvatio i sve sotale važnije valute kojima se trguje u Europi i svijetu. Obujam i priroda transakcija u eurovalutama odnosno eurodolarima odnosno njihova raspostranjenost uvelike je utjecala na međunarodni financijski sustav, kao i na strukturu međunarodnih kamatnih stopa. Na eurovalutnom tržištu su najprisutniji sljedeći financijski instrumenti: euroobveznice, eurokrediti, eurodionice, eurodionice, euroopcije, euroobligacije te eurofutures ugovori, a između više vrsta vrijednosnih papira često su moguće i različite kombinacije. Najveće i najstarije eurovalutno tržište nalazi se u Londonu, dok su ostala značajnija tržišta Pariz, Frankfurt, Bruxelles i Japan.