Analiza stanja i uzroka ovog fenomena od 2013. do 2023. godine jasno pokazuje kako su promjene u demografskoj strukturi, migracijski obrasci, nesrazmjeri između ponude i potražnje na tržištu rada te regulativna ograničenja svi zajedno doprinijeli ovoj izazovnoj situaciji. Smanjenje radno sposobnog stanovništva prirodno dovodi do povećane potražnje za radnicima u određenim sektorima, posebno onima koji zahtijevaju visok stupanj stručnosti. Paralelno s tim, visoka stopa emigracije mladih i kvalificiranih radnika u potrazi za boljim ekonomskim prilikama u zemljama EU dodatno sužava bazen domaće radne snage, stvarajući dodatni pritisak na tržište rada u Hrvatskoj. Nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada također je značajan faktor. Obrazovni sustav često nije usklađen s potrebama gospodarstva, rezultirajući nedostatkom određenih vještina među mladim radnicima. Potražnja za tehnološkim i digitalnim vještinama kontinuirano raste, dok obrazovne institucije često ne uspijevaju pružiti adekvatne pripreme za ove sektorske zahtjeve. Povećanje troškova rada zbog potrebe za privlačenjem i zadržavanjem kvalificirane radne snage je negativno utjecalo na operativne troškove poduzeća i njihovu konkurentnost na tržištu. Da bi se prevladali izazovi nedostatka radne snage u Hrvatskoj, nužno je implementirati sveobuhvatne strategije i politike. Obrazovanje mora biti usmjereno prilagođavanje tržišta rada te učenju mladih ljudi novim kompetencijama kako bi se lakše prekvalificirali za određene poslove te na razvoj praktičnih vještina koje su relevantne za tržište rada. Migracijske politike trebaju olakšati dolazak i integraciju kvalificiranih stranih radnika kako bi se nadoknadio nedostatak domaće radne snage. Potrebno je također poticati poslodavce na zapošljavanje kroz razne financijske poticaje i olakšice te poticati digitalnu transformaciju kako bi se povećala produktivnost i efikasnost u svim sektorima gospodarstva.