Cilj ovog završnog rada je objasniti kakav je utjecaj imala konverzija valute na prihode i rashode banaka. Republika Hrvatska ulaskom u eurozonu zamijenila je hrvatsku kunu eurom te od 1. siječnja 2023. godine euro glasi kao službena valuta. Smatra se kako je pristupanjem eurozoni država izgubila svoju nacionalnu valutu odnosno vlastiti suverenitet i nacionalni identitet. Iako je Hrvatska članica Europske unije još od 2013. godine, pitanje je zašto nije ranije uvela euro kao službenu valutu? S kakvim se izazovima susrela kako bi ispunila kriterije ulaska u eurozonu objasnit će se u nekoliko poglavlja. Promjena valute donijela je pozitivne i negativne učinke, kako na bankarski sustav tako i na gospodarstvo zemlje. Približavanjem europskim standardima došlo je do problema inflacije odnosno porasta cijena te se to može povezati s tercijarnim sektorom. Konverzijom u euro troškovi su se prenijeli na potrošače zbog toga što su poslodavci bili primorani na proces zaokruživanja cijena prema većoj vrijednosti, što je rezultiralo zabrinutošću građana. Promjena valute će dugotrajno biti značajna za napredak zemlje, no sam proces prilagodbe nije jednostavan. Promjenu je podjednako osjetio i bankarski sustav, čiji je račun dobiti i gubitka iznosio nula u 2023. godini dok je u 2022. godini bio na dobitku. Stanje istog najbolje će prikazati pokazatelji kao što su krediti, depoziti i vrijednosni papiri. Nadalje, pitanje je kako će Republika Hrvatska iskoristiti ulazak u eurozonu kako bi još više napredovala te kako bi se približila vodećim europskim zemljama.